....povratak prirodi

Tehnologija uzgoja batata

Uvod
Batat je višegodišnja povrtna kultura, koja se na području Hrvatske u komercijalnom uzgoju koristi kao jednogodišnja kultura  Za jelo se koriste sekundarna zadebljanje korijena, kao i mlado zeleno lišće. Batat ispunjava veliki dio svakodnevnih potreba u ishrani čovjeka, zbog toga sadrži mnoštvo vitamina (A,C,E) i minerala (K,Ca,Zn,Se). Značajna je namirnica naručito za športaše dijetalce i dijabetičare. Sadrži mnogo škroba, a ne sadrži masti, pa se smatra visokokvalitetnom energetskom namirnicom. Uz izuzetna hranidbena i ljekovita svojstva batat kao povrtna kultura ima veliki značaj i u gospodarstvu, čija je proizvodnja komercijalno veoma isplativa. Batat se u našim uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica na otvorenom u vrijeme kada više ne postoji opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Kako je za njegov tehnološki razvoj potreno 4-5 mjeseci bez mraza, stoga je mogući početak uzgoja u kontinentalnoj Hrvatskoj to pvrće potpuno nepoznato, nužno je upoznati se sa osnoama proizvodnje.

Lokacije ( mjesta sadnje )
batat4Prema petogodišnjim istraživanjima objavljenim u Hrvatskoj utvrđene su pogosne lokacije za uzgoj batata u kontinentalno dijelu (Međimurje, Podravina,
Istočna i Zapadna  slavonija, Prigorje, Moslavina, te neke mikrolokacije sa klimatom koji odgovara navedenim područjima) i u mediternaskom dijelu (Istra, primorje i otoci, Dalmacija i dalmatinsko zaleđe)

Tlo
Batat daje najbolje prinose na ocjeditim glinasto-pjeskovitim tlima, slabije pskrbljenim humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6. Prije početka pripreme tla nužno je napraviti analizu fizikalno-kemijskih svojstva tla , što je osnova za izradu prijedloga gnojidbe mineralnim gnojvima za svaku parcelu u proizvodnji. Osim navedeng za proizvodnu batata pogodna su i slabo skeletna tla,
koja se pojavljuju u Primorju i Dalmaciji.

bat2Priprema tla
Osnovna obrada tla (oranje) treba biti 40cm dubine u jesenskoj pripremi. U proljeće treba zatvoriti brazdu, izvriti pripremu za formiranje grdica i postavljanje malčeva. U kontinenalnom dijelu Hrvatske se preporuča upotreba crnog PE filma (folije) a u mediternaskom dijelu bijela PE folija. Na blago nagnutim terenima preporuča se upotreba PE filma širine 120cm, na nisko postavljenim grdicama (kao za krastavce), a na ravnim terenima preporuča se upotreba PE filma širine 140cm - 150cm za izradu visokih gredica (kao za jagode). Istovremeno s polaganjem folije postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem.

Gnojidba
Neposredno prije sadnje, kod proljetne pripreme zemljišta (prije zatvaranja brazde) gnoji se oko 50kg N, 100kg P2O5kg i 150kg K2O po hektaru. Preporuča se korištenje ompleksnog mineralnog gjva formulacije NPK 7:14:21 u količini od 500 kg/ha, oodnosno približno slične NPK formulacije u kojoj dušik ne smije biti prisutan više od 15%. Uvijek treba imati naumu da batat traži mnogo slabiju gnojidbu nego većina povrtnih. Gnojidba će ovisiti o prethodnoj kulturi, i o rezultatima kemijskih analiza tla za svaku parcelu. Kod strukturno lošijih tla moguća je i upotreba stajnjaka, odnosno bio-komposta. Potrebna količina navedenih organskih gnojva mora se utvrditi dodatnim kemijskim analizama, pa je za to potrebna konzultacija sa stručnjacima.

Sadnja
BAT4Batat se sadi vegetativno iz presanica, vodeći računa o temperaturi zraka i tla u trenutku sadje. Sadnja se obavlja nakon prestanka opsasnosti od proljenih mrazeva (oko 15. svibnja u kontinentalnom dijelu, te oko 15. travnja u mediternaskom dijelu Hrvatske), uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 C. Pripremljene presadnice koristimo za sadnju sadilicama ili ručo. Razmak sadnje između biljaka koji se najčešće koristi je 120cm x 20-40cm (osim kod upotrebe folije širine 140-150cm). Time se postiže sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Najbolje je da se sadnja obavi na uzdignute gredice uz upotrebu malča (crna PE folija). Neposredno nakon postavljanja PE folija, potrebno je izbušiti rupe na predviđeni razmak  (pri tome posebno obratiti pažnju da se ne oštete postavljene cijevi za navodnjavanje). Kako bi se biljeke dobro i brzo ukorijenile svakako je potrebno navodnjavanje u toj fazi uzgoja (navodnjavanje prekinuti 7-10 dana nakon sadnje). Kasnije navodnjavanje tijegom uzgoja korisi se vrlo oprezno i to samo ako prijete jake suše, jer prevelika količina vode u zoni korijena smanjuje prinose.


Kontrola korova
U slučaju potrebe treba obaviti čupanje korova koji se može javiti međuredno između PE folija, prije potpunog zatvaranja sklopa. Kasnije čupanje korova se ne preporuča. Kemijsko suzbijanje korova kod uzgoja batata se ne preporuča, zbog osjetljivosti korijena batata na herbicide.


Bolesti i štetnici
U toku proizvodnje ne nastaju veće štete uzrokovane bolestima i štetnicima. Neki zemljišni štetnici (žičnjaci, nematode) mogu napraviti djelomična oštećenja, koja mogu utjecati na količinu i kvalitetu korjenova. Ukoliko se žele izbjeći veće otećenja potrebno je koristiti zemljišne insekticidebat002
(Durbsan u količini 50kg/ha), unošenjem u tlo prskanjem. Nadzemni dijelovi batata (lišće) mogu biti oštećeni napadom pipa i nekih drugih štetnika. Određene štete mogu nastati na nasadu od intenzivnijeg napada bolesti i štetnika (posebno nematode). Insekticide koji će  se koristiti kod zaštite nadzemnih dijelova biljke batata proizvodnji batata, upotrijebiti samo uz prethodnu preporuku tehnologa. U toku uzgoja nema značajnih opasnosti od pojave gljivičnih bolesti, i nije  potrebna preventivna zaštita. Ukoliko se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage pojave određene gljivične bolesti (trulež korjenovog vrata), predlaže se ranije vađenje.

Vađenje (berba)
Batat se vadi od kolovoza do listopada ovisno o sorti, vremenu sadnje i klimi (svakako prije mraza), ai u pravilu kad većina korijenova dostigne veličnu (iznad 150g), što ovisno o sorti iznosi od 100 do 130 dana. Batat dolazi u tehnološkom zriobu već nakon 80 dana, što se može najjednostavnije provjeriti rezanjem vriježa, kod kojih se u zriobi pojavljuje bijeli gusti sok, što je znak tehnološke zrelosti korijena.

Skladištenje
Budući da u toku vađenja dolazi do oštećenja korjenova, nužno je prije pripreme korjenova za skladištenje sve oštećene korjenove odvojiti od zdravih. Oštećene korjenove treba upotrijebiti za hranu u najkraćem vremenu, kako bi onemogućili razvoj gljivičnih bolesti u skladištu. Zdrave korjenove nakon vađenja treba kratkotrajno uskladištiti na suhom i toplom mjestu uz relativnu vlagu zraka oko 75% do otpreme na tržište.Korjenovi predviđeni za daljnju reprodukciju pripremaju se za skladištenje po posebnim uputama stručnjaka za prozvodnju batata.